Unsko-sanski kanton

Prava istina o nezaposlenosti i politici upisa na Univerzitet u Bihaću

By  | 

Ovih dana veći broj Internetskih portala sa područja Unsko-sanskog kantona su prenijeli vijest sa portala usn.ba pod naslovom “Ponuda i potražnja nakon dodiplomskog studija u Bihaću: Da li fakulteti postoje radi profesora ili studenata”?

Dajući paušalnu ocjenu o upisu na Univerzitet u Bihaću, između ostalog u navedenom članku stoji:

“Vidljivo je “čega” imamo “viška” na skladištu (biro), 511 diplomiranih ekonomista + 156 ekonomista = 667, profesora raznih smjerova 472, diplomiranih pravnika 319, diplomiranih inženjera poljoprivrede 114. One sa dvije cifre nećemo analizirati, manje su nelogične od navedenih. Kada svi realno pogledamo ove brojke na berzi rada, i kada bi lično otvorili proizvodnu firmu za proizvodnju kadrova, a da kadrovi lahko dođu do zapošljavanja, nikako ne bi razmišljali o ponuđenim zanimanjima. Kada bi bili prinuđeni da moramo i ova zanimanja, sigurno bi proizveli neki minimum koji je dozvoljen, jer postoji mogućnost da proizvodi koje proizvedemo i uskladištimo budu neupotrebljivi (rok trajanja sa početka priče).”

Na kraju članka autori mudro zaključuju:

“Nakon ovih pokazatelja, dešava se da imamo “naopaku” logiku, ne reduciramo prijem na fakultetima čijih svršenika imamo najviše u skladištu, njih i dalje proizvodimo najviše, gomilanje na skladištu zagarantovano, kao i manipulacija istim. Ostaje nam naredna školska godina i upis da vidimo, kakve kadrove i koja zvanja ćemo proizvesti za tržište.”

Auto članka ističe apsolutne brojke kojima nastoji potkrijepiti svoj “mudri” zaključak kako je nelogično upisivati studente na Univerzitet u Bihaću u tolikom broju budući da na Zavodu za zapošljavanje već imamo takvih kadrova. Ono što isti autor zanemaruje, namjerno ili slučajno, je bitna činjenica da je u USK kao i u cijeloj BiH nezaposlenost dostigla brojku od 50%. Tako se bombastično navodi da na zavodu ima 511 diplomiranih ekonomista, ali se slučajno ili namijerno ne ističe da je ukupan broj nezaposlenih u USK u 2014 iznosio 46.341, od čega je svega 4,6% nezaposlenih visoko obrazovanih. Isti autor ne ističe da na zavodu od ukupnog broja nezaposlenih ima 20% sa srednjom školskom spremom. Znači li to, po istim principima zaključivanja da bi trebalo smanjiti upise u srednje škole, pa da nam nezaposleni ostanu na razini osnovne škole? S druge strane, autor spornog teksta ne radi ni najmanju analizu tržišta rada i potražnje za pojedinim zanimanjima. Kratak pregled na portal posao.ba pokazuje da se ekonomska struka traži u gotovo 50% objavljenih oglasa za poslove na portalu posao.ba.

Uzmemo li za primjer susjednu Hrvatsku i Srbiju, u navedenim zemljama je 7,6% i 8,13% nezaposlenih sa visokom stručnom spremom. Dodamo li k tome da EU teži tome da 50% nezaposlenih bude sa univerzitetskom diplomom, jasno je da USK, ali i cijela BiH ima deficit visoko obrazovanih osoba.

Igranje sa apsolutnim brojkama, na način kako je to uradio autor spornog članka portala usn.ba, a kopirali/prenijeli ostali portali u USK-a u korist ide dvjema interesnim grupama. Jedni su privatni fakulteti, posebno sa područja RS, koji na sve moguće načine pokušavaju ući na tržište USK-a i oteti dio studenata Univerzitetu u Bihaću. Druga interesna grupa su političari, odnosno aktuelna vlast. Odavnina je poznato da je mnogo lakše upravljate “nepismenim narodnim masama” nego li suočiti se sa kritičkim promišljanjem visoko obrazovanih osoba. Dvadeset godina poslije agresije na BiH, političari nastoje onemogućiti stvaranje kritičke mase visokoobrazovanih mladih ljudi, koji bi jedini mogli pokrenuti određene promjene u BiH i skinuti sa vlasti vladare koji suvereno već dvije decenije vladaju i vode ovu zemlju u sigurnu propast.

Univerzitet u Bihaću, koji je daleko od dobrog sistema i još dalje od savršene visoko školske ustanove i dalje je najsvijetlija tačka koju je od kraja rata do danas politika USK stvorila.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *