Tehnologija

Internet of things: sve stvari povezane

By  | 

Kada se pojavio Internet, najprije su povezana bila samo računala. Kasnije su se povezali i mobilni telefoni i drugi električni uređaji; sada se povezuju automobili, satovi i naočale, a u budućnosti će s Internetom biti povezane sve stvari koje nas okružuju te će međusobno komunicirati.

Sintagma Internet-of-Things, često parafrazirana i kao Internet-of-Everything, posljednjih se mjeseci uvukla pod kožu svima koji se bave budućnošću, ali i sadašnjošću tehnologije. U doslovnom prijevodu “Internet stvari” odnosno “Internet svega”, relativno jasno daje naslutiti o čemu se radi, no ne i što to znači u praksi te kako bi se Internet-of-Things mogao iskristalizirati kao sljedeća velika stvar koja će preokrenuti tržište novih tehnologija i redefinirati iznova naš suživot s tehnologijom.

U za nas davnim vremenima, ljudi su najprije komunicirali s ljudima. Danas ljudi komuniciraju sa stvarima i stvari komuniciraju s ljudima, zahvaljujući Internetu. Dolazi međutim vrijeme kada će stvari komunicirati sa stvarima. Razvoj modernih i brzih bežičnih LTE mreža koje ne poznaju latenciju; razvoj niskoenergetskih senzora koji se ugrađuju u stvari i koji očitavaju raznorazne vrijednosti, pokrete i položaje iz okoline; te izuzetno pojeftinjenje proizvodnje stvari čak i u malim serijama zahvaljujući propulzivnim kineskim manufakturama rezultirali su sve većom produkcijom izuma stvari koje međusobno, Internetom, razmjenjuju podatke u realnom vremenu te ovisno o primljenim, očitanim ili poslanim podacima automatizirano reagiraju.

Takve digitalne, internetizirane stvari otvaraju mogućnosti digitalizacije zdravstvenog sustava; stvaranja cestovnog, morskog i zračnog prometa u potpunosti lišenog prometnih nesreća i ljudskog faktora; stasanje kućanskih aparata koji vode brigu o zalihi namirnica, čistoći kućanstva, unosu kalorija, održavanju higijene… Internet-of-Things stvara pametnu okolinu u kojoj živimo, prepuštajući dio naših odluka i dio naše komunikacije predmetima koje svakodnevno rabimo.
Ipak, to ne znači da će zahvaljujući Internetu u svim stvarima stvari postati pametnije od nas, odnosno da ćemo, zbog toga što više nećemo morati razmišljati ili voditi brigu o nečemu o čemu smo dosad morali, postati zaglupljeni. Naprotiv, Internet-of-Things nam oslobađa vrijeme i intelektualni prostor da svoju volju, inteligenciju i misli upotrijebimo na novoj razini te da se u životnim situacijama ponašamo i reagiramo pametnije, razboritije i odmornije.

Impresivne brojke

Evo i ponešto impresivnih brojki. Trenutno je u svijetu preko devet milijardi uređaja povezanih na Internet, što je brojka koja nadmašuje sveukupnu ljudsku populaciju na Zemlji. Do 2020. godine ta će brojka nadmašiti 50 milijardi, što znači da će po jednom stanovniku planeta prosječno biti šest uređaja (odnosno stvari) koji će imati vezu s Internetom. Danas sa sobom najčešće imamo smartfon i eventualno još jedan uređaj koji je povezan (tablet, prijenosnik) i čini nam se da nam više od toga i ne treba.

Ipak, realnost je drugačija i do 2020. godine nosit ćemo sa sobom više s Internetom povezanih stvari od toga, bilo da imamo i smartwatch, pametne naočale nalik Google Glassu ili pak pametne tenisice, jaknu ili majicu. Povezani će biti naši televizori (mnogi već i posjeduju Smart TV), ali i naši hladnjaci, kuhala, pećnice, kupaonice, kreveti…

Tu nije kraj povezivosti. Nizozemska tvrtka Sparked nudi rješenje za stočare i poljoprivrednike, nudeći senzore koji će farmeru javljati kada je neka od životinja na imanju oboljela, kada je sazrio plod na biljci i sl. Sve oko nas postaje povezano i stvara niz akcija i reakcija koje stubokom mijenjaju način na koji živimo.

internet of things 3 valapovezivanja

Zamislite sljedeći scenarij. Budilica će vas u budućnosti buditi dvaput, s razmakom od pet minuta, kako bi vam omogućila još mrvicu sna. Automatski će aktivirati grijanje u vašem automobilu kako biste se vozili na toplom čim sjednete, a automobil će znati kasnite li zbog gužve na posao i treba li zbog toga pomaknuti dogovoreni sastanak. Isto će biti i ako se vozite javnim prijevozom jer će taj podatak imati vaš ručni sat, koji će, kad se budete približavali uredu, uključiti aparat za kavu ne bi li vas dočekao topli napitak taman kad stignete.

Je li Internet-of-Things trend koji možemo nazvati proizvodom budućnosti koji će preokrenuti svijet tehnologije naglavce, onako kako ga je preokrenuo nastanak računala, odnosno kasnije Interneta, odnosno još kasnije smartfona ili tableta? Jesu li oživljene, digitalizirane stvari naš The Next Big Thing? Nama se ideja čini logičnom ali nedovoljno opipljivom, no jednakom se takvom i računalo činilo onima koji su prije nekoliko dekada prvi put slušali priče o njemu, Internet onima nešto mlađima i smarfon nama – dok ga nismo svi nabavili.

Copenhagen wheel poznati je danski električni bicikl koji prikuplja i procesira podatke o vožnji. Pri spuštanju nizbrdo, kada se ne koriste pedale, pohranjuje višak energije te ga automatski koristi za okretanje kotača kada bicikl ponovno treba pedalirati, a ponašanje upravljanja energijom moguće je podesiti aplikacijom na smartfonu s kojom se u realnom vremenu može izmjenjivati statistika vožnje s prijateljima.

copenhagen wheel

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *